Sažetak
Razvoj naprednih informacijskih tehnologija omogućio je da nakon desetljeća teorijskih razmatranja u praktičnu primjenu uđu prvi oblici strojnog učenja kao koraka prema razvoju umjetne inteligencije. Tranzicija u postindustrijsko, informacijsko društvo otkrila je važnost podataka kao važnog resursa na čijoj se obradi temelje nove inovativne informacijske usluge. Europski je zakonodavac u prethodnom razdoblju usvojio niz važnih zakona kojima je cilj zaštititi prava pojedinca i regulirati obveze davatelja takvih usluga kako bi se osigurala sigurna obrada podataka.
Povelja o temeljnim pravima Europske unije, jedan od temelja suvremenoga europskog sustava ljudskih prava, sadrži značajne kontrole i ograničenja koja će utjecati na razvoj i svrhu buduće regulacije umjetne inteligencije na području Europske unije. Budući propisi trebat će sadržavati i pridržavati se usvojenih europskih pravnih standarda oko zaštite temeljnih prava pojedinaca u Uniji. Etičke smjernice Europske komisije predstavljaju korak prema usvajanju etičkih principa, temeljenih na prepoznatim temeljnim pravima, koji će biti obvezujući za informacijske sustave zasnovane na umjetnoj inteligenciji. Cilj je ovog rada istražiti i analizirati rješenja postojećih europskih propisa iz područja zaštite osobnih podataka i informacijske sigurnosti kao i dosad objavljenih dokumenata Europske unije o budućoj regulaciji umjetne inteligencije te ponuditi rješenja de lege ferenda. Rad se zasniva na komparativnom prikazu i analizi odabranih izvora i odredbi europskog i nacionalnog zakonodavstva, pravne književnosti i drugih znanstvenih izvora.
