Sažetak
Ovaj rad analizira politike i propise koji se odnose na neutralnost interneta u Sloveniji. Prati ih od hrabrih početaka 2012. do njihovog usklađivanja s prevladavajućim trendovima i praksama u Europskoj uniji, nakon donošenja pravila EU-a o neutralnosti interneta u 2016. godini. Ova studija, utemeljena na kvalitativnoj analizi dokumenata i dopunjena intervjuima sa sudionicima cijelog procesa, pokazala je da Slovenija nije bila uspješna u zagovaranju jačih zaštitnih mjera neutralnosti interneta u Europskoj uniji. Pravila jedinstvenog digitalnog tržišta unutar EU s ograničenom supsidijarnošću država članica onemogućavaju tako primjenu izvornih slovenskih pravnih jamstava. S jedne strane, to ukazuje na manju mogućnost država članica da zagovaraju ciljeve svoje komunikacijske politike u okviru EU-a, i s druge strane, manju sposobnost da utječu na donošenje politika EU-a poticanjem bržeg zajedničkog odgovora s neovisnim djelovanjem. Potrebna su daljnja istraživanja o potencijalnoj ponovnoj procjeni i proširenju koncepta neutralnosti interneta, koji je trenutno ograničen isključivo na Internet, kako bi u potpunosti obuhvatio i diskriminatorni odnos prema internetskom prometu.
